Tim analitičara Debunk.org-a pronašao je nekoliko stotina Fejsbuk naloga (grupa i stranica) kao i internet stranica koje (zlo)upotrebljavaju dezinformativne sadržaje za prodaju različitih ljekova i medicinskih preparata na Balkanu. Složena mreža naloga sakriva stvarne prodavce i distributere, ali jedna od bivših zaposlenih sa kojom je naš tim razgovarao rekla nam je da je mreža u jugoistočnoj Evropi samo fragment sistema kompanije koji radi u cijeloj Evropi.
Daniela Vukčević
Radovan Ognjenović
Jakub Kubs
Neidentifikovani pojedinac ili grupa ljudi uspostavili su razrađenu mrežu kompanija i još složeniju mrežu naloga na Fejsbuku i veb stranica za prodaju preparata, često (zlo)upotrebljavajući sumnjiv sadržaj obećavajući brze i čudesne načine izlječenja za koja savremena medicina još nije čula.
Analitičari Debunk.org-a identifikovali su više stotina naloga na društvenim mrežama (Fejsbuk stranice i grupe) i internet stranica koje su dio ove mreže u zemljama regiona Balkana (Crna Gora, Srbija, Hrvatska i Bosna i Hercegovina). Ovo je samo dio šire mreže kojom se, prema informacijama koje su analitičari Debunk.org dobili od jedne od bivših zaposlenih u ovoj kompaniji, upravlja iz Gruzije, iako ovo naša sagovornica ne može sa sigurnošću potvrditi. Prema dostupnim podacima, ovi proizvodi se prodaju širom Evrope jer se njihovi oglasi plasiraju na brojnim evropskim jezicima.
Analiza je pokazala da su neidentifikovani pojedinci često koristili mješavinu činjenica i lažnih tvrdnji za stvaranje interakcija i interesovanja na društvenim mrežama i internetu uopšte. Njihov krajnji cilj je da prodaju svoje proizvode neidentifikovanog porijekla (tj. nepoznatog proizvođača i distributera), i jednako sumnjive efikasnosti, po cijeni koja daleko prevazilazi cijenu njihovih ekvivalenata dostupnih u apotekama: svaki od proizvoda se prodaje za 39 eura po komadu.
Veze unutar ovog klastera od skoro 300 grupa i stranica na Fejsbuku mogu se klasifikovati kao koordinisano neautentično ponašanje (CIB), ali ih nije lako otkriti. Iako nisu dostupni svi podaci o tome ko vodi ove naloge, Debunk.org je utvrdio da su oni dio iste mreže, koja je najverovatnije napravljena u Bosni i Hercegovini, ali, zbog nepostojanja veće jezičke barijere ona sadržaje plasira širom Balkana.
Ova razrađena mreža je najverovatnije uspostavljena ne samo za prodaju proizvoda, već i za zavaravanje i sprječavanje pokušaja pronalaženja autentičnih svjedočenja korisnika proizvoda, ili informacija o proizvođaču. Google pretragom 15 naziva proizvoda uz riječi „prevara“ ili „iskustva“, analitičari Debunk.org-a su identifikovali približno 200 stranica na internetu koja oponašaju autentične recenzija i svjedočenja, ali zapravo koriste iste obmanjujuće prakse kao i reklame - (zlo)upotrebljavaju statistiku bez stvarnih izvora ili koriste lažne fotografije za koje tvrdi da su stvarni kupci ili naučnici.
Kompanije koje stoje iza mreže u regionu Balkana uglavnom se vode pod imenom „Limited Charm“, a lokacije njihovih navodnih sjedišta u svim zemljama regiona, prema nalazima regionalnih fact-check organizacija, ne izgledaju ni autentične, ni odgovarajuće za bilo koju vrstu proizvodnje. Samo ogranak firme registrovan u Crnoj Gori prijavio je 1,4 miliona eura prihoda za 2022. godinu.
Suprotno tvrdnjama iznijetim u navodnim svjedočenjima kupaca i Fejsbuk nalozima koji hvale proizvode kao jedinstvene, izjave koje su prikupili analitičari Debunk.org pričaju drugačiju priču: priču o tome kako su bili prevareni, često za veoma veliku svotu novca, bez poboljšanja njihovog zdravstvenog stanja uz stalno uznemiravanje od strane upornog osoblja koje prodaje proizvode.
Uvod
„Postoji lijek za dijabetes; svako ko ima gljivice na stopalima će umrijeti za najviše 14 godina; 80 odsto stanovništva Crne Gore je zaraženo parazitima, a samo u toku 2023 jedna petina građana Crne Gore će preminuti zbog kardiovaskularnih bolesti.“
Ovo je samo dio tvrdnji u reklamama za proizvode koje se dijele onlajn. Nalazi savremene medicine i rijetka autentična svjedočenja korisnika koja se mogu naći na internetu ukazuju na to da su sva ta čudesna obećanja izmišljena.
Osim što su lažne, sve izjave imaju još jednu zajedničku stvar: iako se oglasi odnose na različite proizvode, sve ih navodno proizvodi kompanija „Limited Charm“. Fact-check organizacije u regionu Balkana upozorile su na reklamne „taktike” koje je ova kompanija koristila u nekoliko navrata od 2021. Međutim, to nije ni spriječilo ni usporilo širenje zlonamjernog sadržaja na internetu.
Uprkos tome što je stav da dijeljenje „štetnih zdravstvenih dezinformacija“ nije prihvatljivo više puta saopšten, Meta algoritam (i osoblje) nisu uspjeli da prepoznaju i obilježe takav diskutabilan sadržaj. Korisnici Fejsbuka u regionu Balkana izloženi su lažnom reklamiranju navedenih proizvoda najmanje dvije godine. Dokazano je da je približno 70 odsto sadržaja na analiziranom klasteru naloga lažno. Pored činjenice da ovaj sadržaj služi finansijskim interesima proizvođača i distributera ovih proizvoda, samo postojanje i široko rasprostranjeno lažno oglašavanje ovih proizvoda može izazvati ozbiljne zdravstvene posljedice i probleme.
Ova analiza ima za cilj da objasni:
Obim, tj strukturu mreže koju vodi „Limited Charm“,
manipulativne taktike koje koristi ova mreža.
Analiza mreže preduzeća
Iako sve Fejsbuk stranice proizvoda sadrže linkove ka internet stranici lijeciprirodno.info u svojoj sekciji „O nama“, ni na njoj nema dodatnih podataka o proizvođačima ili distributerima ovih proizvoda. Štaviše, veliki broj analiziranih navodnih 'recenzija' i 'svjedočenja' pohvalio je zdravstvene proizvode kao robu svjetske popularnosti koju reklamiraju čak i američki televizijski voditelji kao što su dr Oz ili Opra Vinfri, ali niko od njih nije naveo nijednu kompaniju koja stoji iza toga.
Tim Debunk.org-a je u pokušaju da identifikuje proizvođača došao do nekoliko pakovanja jednog od reklamiranih proizvoda. Podaci na ambalaži govore da je proizvod napravila kompanija Montize Ad u Bosni i Hercegovini.
Monetize AD, kako piše na njihovom sajtu, je agencija za digitalni marketing. Firma pod ovim imenom registrovana je u Bosni i Hercegovini, i u zajedničkom je vlasništvu dva lica: Ajdina Brkovića i Mersada Vejzovića. Monetize Ad su neki mediji pominjali kao veoma uspješnu firmu u oblasti digitalnog marketinga, ali se ne pominju kao proizvođač bilo kakvih zdravstvenih proizvoda.
Čini se da ova kompanija nema filijale u regionu Balkana, ali jedna od kompanija koje Monetize Ad navodi na svojoj veb stranici kao svoje ćerke firme, pod nazivom Limited Charm, ima.
Za razliku od sajta matične kompanije, Monetize Ad, veb-sajt Limited Charm-a, ima listu proizvoda koji se promovišu na Fejsbuku i preko proksi-reklamnih stranica (zlo)upotrebljavajući sumnjive metode oglašavanja. S druge strane, nijedna stranica ili grupa na društvenim mrežama nema direktne veze sa limitedcharm.com već upućuju na stranicu lijeciprirodno.info. Međutim, uprkos razlici u adresama, oni promovišu iste proizvode, ali koriste različite metode ili strategije. Limited Charm nema lažna svedočenja ili slike, ne prikazuje tvrdnje o čudesnim izlječenjima neizlječivih stanja za razliku od proksi - reklamnih stranica ili nekih sadržaja na društvenim mrežama.
Kompanija Limited Charm ima filijale registrovane širom Balkana i ova mreža (i njena sumnjiva reklamna praksa) je već bila pod lupom fact- check organizacija iz Bosne i Hercegovine. Organizacije i mediji i u Srbiji i u Hrvatskoj posljednjih godina takođe su u nekoliko navrata ukazivale na lažne tvrdnje u različitim reklamama za pomenute proizvode. Međutim, čini se da ništa od ovoga nije uticalo na rad Limited Charm-a.
Crnogorska podružnica kompanije registrovana je u avgustu 2020. godine. Prema podacima dostupnim na internetu, registrovana je kao marketinška agencija i njeni ukupni prihodi prema godišnjem finansijskom izvještaju su u 2021. godini porasli za preko 50 odsto u odnosu na 2020. godinu, sa cca. 400.000 do cca. 650.000 EUR, a naredne godine za impresivnih 200%, sa ukupnim prihodima od oko 1,4 miliona EUR.
Ilustrativni slučajevi
Nerazumljiv i/ili besmislen sadržaj | Proizvodi se često promovišu korišćenjem članaka koji su napisani nerazumljivim jezikom. Ovo ne podrazumijeva samo tipične greške u prevodu koje se mogu javiti prilikom prevođenja teksta sa, na primjer, engleskog na bosanski-hrvatsko-crnogorsko-srpski, već i uvođenje nekih nepostojećih riječi i rečenica koje nemaju nikakvog smisla, ponekad čak i zamjenu tema članka na polovini. |
Parazol čaj Promotivni članak o čaju Parazol, koji navodno pomaže u liječenju različitih vrsta parazita koji napadaju ljudsko tijelo, odjednom počinje da govori o tome da je Parazol rokenrol bend iz Budimpešte. |  |
Celules Članak koji bi navodno trebalo da informiše čitaoca o tome gdje kupiti anticelulit Celluless gel i kakva su iskustva prethodnih korisnika, napisan je potpuno nerazumljivim jezikom.
To uključuje miješanje engleskih i riječi lokalnih jezika, kao i pominjanje nepostojećih termina, kao što su „Ustanove majoneza“ i „Borat celulit“. |  |
Pokušaj optimizacije teksta za pretraživače (SЕО) | Ako osoba pokuša da pretraži naziv određenog proizvoda na mreži, nakon čega slijedi reč „prevara“ ili „iskustva“, može naići na nekoliko članaka u kojima se naglašava da dotični proizvod nije prevara, uprkos onome što bi drugi izvori mogli da kažu. Ovo se najvjerovatnije radi kako bi se uticalo na optimizaciju pretraživača. |
DiaTea Kratak promo članak o navodno antidijabetes čaju DiaTea koristi riječ prevara (prevara) devet puta.
Ovo se najvjerovatnije radi da bi se uticalo na optimizaciju pretraživača i pokušalo da se ubijede ljudi koji istražuju da li je proizvod potencijalno lažan da to, u stvari, nije prevara, i da je svaka takva tvrdnja samo glasina/teorija/dezinformacija. |  |
YouTube video dizajn | Ovi lažni proizvodi se oglašavaju i pomoću video snimaka koji se postavljaju na mreži Youtube, a koji najčešće imaju veoma jednostavan dizajn: nasumični video snimci ili kolaži statičnih slika, u kombinaciji sa malo teksta i glasom koji objašnjava zašto je proizvod navodno blagotvoran, pozivajući gledaoca da naruči što prije. |
Parazol Čaj protiv parazita Parazol se, kao i drugi slični proizvodi, reklamira putem kratkih YouTube klipova, uključujući i ovaj, gde automatizovani glas preko koga se tvrdi da je glas ljekara („Dr Marko“) predstavlja gledaocima sve navodne prednosti ovog proizvoda.
Video je ispunjen snimcima i slikama sertifikata koji imaju za cilj da ubede publiku u efikasnost i autentičnost proizvoda. |  |
HyperTea Ovaj video koji reklamira antihipertenzivni proizvod HiperTea, takođe koristi istu automatizovanu reprodukciju glasa kao i prethodno pomenuti video o Parazolu, ovog puta tvrdeći da je glas izvesnog kardiologa koji se zove dr Evan.
Klip je takođe pun previše dramatičnih nasumičnih snimaka, a uključuje i upozorenje da su drugi slični proizvodi koji se nalaze na tržištu potencijalni zdravstveni rizik za potrošača. Zanimljivo, ovaj promo video takođe pominje da se proizvod plaća po isporuci, kao i da postoji i garantni rok za povraćaj novca. |  |
Falsifikovana statistika | Osobe koje promovišu ove proizvode na mreži ne ustručavaju se da izmisle statistiku i pripišu je relevantnim međunarodnim organizacijama, uključujući Svjetsku zdravstvenu organizaciju (SZO). |
Pro Caps Ova objava na Fejsbuku sadrži falsifikovanu statistiku, pripisanu Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, prema kojoj „85% muškaraca starijih od 30 godina pati od hroničnog prostatitisa“. |  |
Falsifikovana svjedočanstva slavnih | U cilju privlačenja pažnje, falsifikovana su svjedočenja pripisana balkanskim slavnim ličnostima, uključujući televizijske voditelje, pjevače, pa čak i poznate ljekare. |
Parazol Ljudi koji stoje iza Parazola koristili su ime poznate srpske televizijske ličnosti Olivere Kovačević da promovišu svoj lažni proizvod, tvrdeći da se sama izliječila korišćenjem Parazola nakon negativnih iskustava sa redovnim ljekovima.
Kovačević je to lično demantovala 2020. godine i najavila tužbu protiv nepoznatih autora. |  |
PreNatal Godine 2022. objavljen je izmišljeni intervju sa srpskim pulmologom dr Branimirom Nestorovićem, gdje je navodno promovisao Prenatalni čaj kao lijek za probleme plodnosti.
Ovu priču je početkom 2023. godine razotkrio Raskrinkavanje.ba. |  |
Analiza mreže
Naziv grupe | Broj administratora | Broj članova | Datum osnivanja |
139 | 23,948 | 27/5/2021 | |
127 | 13,691 | 12/8/2021 | |
63 | 11,958 | 16/8/2021 | |
127 | 19,527 | 20/8/2021 | |
80 | 18,140 | 21/8/2021 | |
136 | 12,004 | 22/8/2021 | |
127 | 18,753 | 22/8/2021 | |
62 | 10,726 | 22/8/2021 | |
105 | 10,043 | 15/11/2021 | |
128 | 13,899 | 23/11/2021 | |
179 | 40,977 | 6/1/2022 | |
74 | 13,682 | 8/1/2022 | |
116 | 13,457 | 8/1/2022 | |
184 | 24,132 | 8/1/2022 | |
78 | 28,578 | 8/1/2022 | |
103 | 9,980 | 10/2/2022 | |
135 | 15,024 | 27/2/2022 | |
185 | 41,373 | 27/2/2022 | |
94 | 9,229 | 1/3/2022 | |
185 | 43,260 | 2/3/2022 | |
63 | 12,240 | 7/3/2022 | |
127 | 25,795 | 7/3/2022 | |
173 | 19,745 | 7/3/2022 | |
120 | 15,058 | 7/3/2022 |
Identifikovali smo 24 Fejsbuk grupe kojima upravljaju Fejsbuk stranice koje oglašavaju različite zdravstvene proizvode. Ove grupe se, prema njihovim nazivima, uglavnom fokusiraju na religiju, duhovnost ili način života. Skoro polovina grupa je stvorena na tri različita datuma u avgustu 2021, i januaru i martu 2022.
Ove grupe imaju impresivnu publiku- u prosjeku 20,000 članova ili gotovo pola miliona ukupno. Ukupan broj administratora u grupama je skoro 3.000, odnosno ~120 administratora po grupi.
Gephi grafikon prikazuje međusobne veze Fejsbuk grupa i njihovih administratora, ukazujući na određena preklapanja. Iako ukupan broj administratora iznosi gotovo 3,000, riječ je o svega 275 Fejsbuk naloga (dominantno stranica) koje upravljaju čitavom mrežom.
Od 275 naloga koje administriraju grupe- 272 su Fejsbuk stranice, dok su preostala tri privatni profili. Nijedan od tri privatna naloga koji navodno upravljaju ovim grupama ne izgleda autentično, sudeći po opštem izgledu njihovih profila, odnosno po imenima, slikama i ukupno vidljivoj onlajn aktivnosti.
Jedan od administratorskih naloga, tj privatnih profila- ime koje zvuči lažno, Mercedes logo kao slika profila, nema vidljivih ličnih podataka, URL „Neki Minecraft igrač“, kao i nekoliko drugih profila koji koriste isto ili veoma slično ime
Podaci o administratorima Fejsbuk grupe su dostupni. Međutim, i Fejsbuk stranice mogu da budu administratori grupe, a informacije o osobi koja upravlja Fejsbuk stranicom nisu javno dostupne. Zato stvarni pojedinci koji deluju kao administratori ostaju neotkriveni u ovom slučaju.
Svi nalozi koji administraraju sa pomenute 24 grupe, odnosno stranice i nekoliko lažnih privatnih profila, mogu se podijeliti u dvije cjeline:
1. Fejsbuk stranice za oglašavanje proizvoda, ~57 stranica i
2. Fejsbuk stranice koje uglavnom dijele religiozni sadržaj, „lajfstajl“ i teme povezane sa duhovnošću uopšte, ~218 stranica.
Gephi vizuelizacija prikazuje Fejsbuk grupe (crvene tačke) i njihove administratore (zelene tačke) kao i njihove međusobne veze. „Zelene tačke“ se razlikuju po nijansi u zavisnosti od toga koliko od 24 identifikovane grupe administriraju. Klaster koji se izdvaja tamnozelenom bojom čine stranice na kojima se reklamiraju proizvodi.
https://debunkorg.github.io/MNE/admins_groups/
Druga vizualizacija ukazuje na činjenicu da je čitava mreža od oko 300 grupa i stranica koje ih administriraju izgrađena oko stranica koje promovišu
zdravstvene proizvode. Na grafikonu ispod mogu se videti veze između administratorskih naloga na osnovu zajedničkih Fejsbuk grupa koje oni administriraju. Cijeli klaster koji gravitira ka gornjem desnom uglu su, opet, stranice za oglašavanje proizvoda (više na linku ispod grafikona). https://debunkorg.github.io/MNE/admins/
Sve ove stranice proizvoda u odjeljku „about“ ili „o nama“ imaju unijete veze ka internet stranici lijeciprirodno.info.
Iako Fejsbuk ne otkriva ime pojedinca, tj naloga, neke stranice imaju dostupne podatke o tome koliko administratora ima i gdje se nalaze. Od 57 stranica na kojima se oglašavaju proizvodi, 33 imaju javno dostupne podatke: sve ih vodi ukupno 460 naloga sa sjedištem u Bosni i Hercegovini, dok četiri stranice imaju dodatna četiri ko-administratora iz Srbije i jednog iz Argentine. Kako se pojedinačni linkovi ka profilima, odnosno identitet administratora, ne otkrivaju nemoguće je utvrditi da li postoje slična preklapanja i veze u ovoj administratorskoj mreži kao ona koja je uspostavljena u slučaju Fejsbuk grupa.
Publika ovog klastera Fejsbuk stranica koje promovišu proizvode je 20 puta manja od publike Fejsbuk grupa koje oni administriraju. Ukupno, 57 stranica ima cca. 57.000 pratilaca ili 1.000 u proseku.
Druga identifikovana mreža stranica koje administriraju pomenute grupe, stranice koje se pretežno fokusiraju na religiju, duhovnost ili stil života, takođe ima znatno veću publiku od onih koje promovišu proizvode. Ove stranice imaju ukupno preko 1,75 miliona pratilaca, u prosjeku više od 8200.
Ova mreža ima dostupne podatke za skoro sve stranice (osim za 7 od 218) o tome gdje su locirani administratori. Ukupno je 4 804 administratora iz Bosne i Hercegovine, dok 72 stranice imaju koadministratore iz drugih zemalja: 72 iz Srbije, dva iz Argentine i dva iz Indonezije. U prosjeku, svaka stranica ima 23 administratora. Kao i u slučaju stranica za oglašavanje proizvoda, i ovdje je, zbog nedostatka dostupnih podataka, nemoguće utvrditi da li postoje preklapanja, ili su u pitanju različiti profili.
Osim gore navedenog, grupe i stranice imaju zajedničke datume osnivanja. Ukupno 36 naloga koji su dio ove mreže kreirano je između 26. i 29. novembra 2021. Dodatne 63 grupe i stranice su osnovane na samo pet različitih datuma u 2022. Sličan trend otvaranja više stranica i grupa u toku jednog dana može se vidjeti u periodu od 2019 - 2023. Svega nekoliko naloga je otvoreno prije 2019. godine.
Nazivi većine grupa, 17 od 24, i nekoliko desetina stranica koje ih vode, ukazuju na to da su posvećene vjerskim temama i slavljenju pravoslavnog hrišćanstva, poznatih pravoslavnih manastira ili svetaca, iako nijedan od ovih izvještaja nema zvanične veze sa bilo kojom od pravoslavnih crkava u regionu. Imena su često veoma slična, razlikuju se po dodatnom znaku interpunkcije ili u nedostatku znaka kao što su zarez, tačka ili kosa crta ili čak zamjena slova (na primjer, „z“ umjesto „ž“). Isti obrazac se može vidjeti u nazivima drugih stranica koje administriraju grupe i koje nisu vezane za religiju. U ovim slučajevima, tema je obično životni stil, duhovnost ili veza i poruke vezane za ljubav (kao što su „Ljubav”, „Ljubav i prijateljstvo”, „Ljubav je poenta”, „Ljubav je poenta života”...)
Osim Fejsbuk grupa i stranica, sličan obrazac se može primijetiti i kada se govori o internet stranicama koje ovi nalozi na društvenoj mreži Fejsbuk dijele: saznajemo.info, pravoslavci.vebsite i snagavere.info.
Iako se čini da nijedan od ovih sajtova nema veze sa mrežom namijenjenom reklamiranju i prodaji proizvoda, korišćenjem softvera Maltego, tim analitičara Debunk.org uspjeo je da pronađe značajna preklapanja u internet „infrastrukturi“ koju koristi lijeciprirodno.info, sajt koji sve stranice sa Fejsbuk proizvodima koje se pominju u odeljku „O nama, i internet stranice koje dijele.
Veze između sajta lijeciprirodno.com i saznajemo.info, pravoslavci.website i snagavere.info
Analiza sadržaja
Ova analiza je obuhvatila 914 tekstova. Analizirani sadržaji uključivali su 676 Fejsbuk postova i 238 proksi-reklamnih i stranica sa navodno autentičnim svjedočenjima i recenzijama proizvoda. Kako su neki od Fejsbuk postova uključivali i linkove ka internet stranicama, analizirano je ukupno 926 tekstova.
Grafik 1: Sadržaj na osnovu izvora
Iako su u analiziranom uzorku preovladavale objave na Fejsbuku, većina sadržaja koji se dijeli na ovoj društvenoj mreži dolazi sa drugih sajtova. Kada se ovo uzme u obzir, 335 tekstova je objavljeno na Fejsbuku dok je preostalih 591 ili stranice ili linkovi ka drugim internet stranicama podijeljeni na Fejsbuku.
Osim onog što se na grafiku vidi, možda je značajnije i ono što se ne pojavljuje- nijedan analizirani sadržaj nisu kreirali i objavili pojedinci sa imenima i prezimenima, iako je analiza uključila stotine postova na društvenim mrežama podeljenih u različitim grupama. Umjesto toga, sve postove su objavile Fejsbuk stranice koje su dio ove mreže, tj stranice koje administriraju analizirane grupe. Navedene grupe u prosjeku imaju 20.000 pratilaca, tako da je veoma neobično da nema sadržaja osim postova koje su napisali administratori.
Ova analiza je obuhvatila 578 različitih izvora, odnosno 340 Fejsbuk stranica i grupa i 238 internet stranica. Najveća aktivnost zabilježena je na tri Fejsbuk stranice namjenjene reklamiranju proizvoda- i to za mršavljenje, čaj protiv parazita i gel protiv gljivica, dok su sve ostale imale manje od dva odsto učešća među izvorima.
Polovina analiziranog sadržaja bile su reklame. One direktno promovišu određeni proizvod, informišu čitaoca o njegovim navodnim prednostima i daju informacije o tome kako da ga kupe, obično u kombinaciji sa nekim falsifikovanim recenzijama korisnika i/ili medicinskih specijalista, kao što je ilustrovano nekoliko primjera pomenutih u prvom dijelu analize.
Grafik 2: Učešće po temama
Otprilike svaki treći dio sadržaja bavio se temom koja se može klasifikovati kao „način života“, tj „lajfstajl“. Ove priče su se uglavnom bavile pitanjima i pričama koje imaju privlače veliki broj čitalaca, tj veliki broj reakcija, primjera radi, dirljiva priča o djetetu koje se povezuje sa čovjekom koji radi u lokalnoj komunalnoj službi. (Napomena: „lajfstajl“ teme činile su ogromnu većinu sadržaja koji se nalaze na veb stranicama)
Značajno je da autori ne dijele priče u vezi sa temama koje izazivaju podjele, kao što su politika ili ekonomija, već se fokusiraju na priče koje se dotiču načina života, zdravlja i duhovnosti. Mnoge od takvih priča se vrte oko navodnih čuda koje su činili pojedini pravoslavni sveci, najčešće Sveti Vasilije Ostroški i Sveta Petka.
Ostale teme su uglavnom vezane za zdravlje. Ovi postovi su često uključivali jednostavne savjete o tome kako da se riješe zdravstveni problemi ili su emotivne priče o određenim ljudima koji su uspjeli da se izbore sa ozbiljnom bolešću.
Grafik 3: Učešće tema po izvorima
Velika većina sadržaja koji se dijeli na Fejsbuk nalozima obuhvaćenim ovom analizom, a sa različitih internet stranica, spada u tzv. „životni stil“ ili „lajfstajl“ teme- iako tekstovi nisu povezani sadržajno sa analiziranim proizvodima, u njih su „ugrađeni“ oglasi upravo za ove proizvode. Ove priče objavljuju veb-sajtovi koji su daleko od popularnih (većina njih čak i nije rangirano na relevantnim izvorima o broju ukupnih posjeta) i dijele priče koje izazivaju snažne emocionalne reakciju. Otprilike desetak veb-sajtova koje dijele analizirane Fejsbuk grupe i stranice, slično kao i ti nalozi na društvenim mrežama, u svom nazivu imaju vezu sa svecima pravoslavnog hrišćanstva, iako nemaju zvaničnu vezu sa crkvom.
Priče koje se dijele na Fejsbuku i koje su prvobitno objavljene na pomenutim sajtovima obično nemaju datume, stvarajući percepciju da je riječ o aktuelnom trenutku, a ne o nečemu što se dogodilo prije nekoliko godina. Ovi tekstovi rijetko navode izvor i skoro nikada autora.
Gotovo 70 odsto ukupnog analiziranog sadržaja označeno je kao sumnjivo. Od 914 analiziranih objava, preko 550 je označeno kao lažan ili obmanjujući sadržaj, u dodatna 182 sadržaja konstatovano je da se vrši zloupotreba autoriteta, a u 170 fotografija. Reklamni tekstovi koriste mješavinu istinitih i lažnih tvrdnji.
Grafik 4: Podjela analiziranog sadržaja po aspektu koji je sporan
U nekoliko slučajeva zabilježeno je korišćenje imena i slika stvarnih ljudi u kombinaciji sa potpuno izmišljenim pričama. Ovo uključuje i poznate ličnosti ličnosti iz zemalja Balkana. Jedan od zapaženijih primjera je falsifikovani intervju srpske pjevačice Ane Nikolić, gdje je navodno promovisala GoSlim čaj za mršavljenje. Noviji primjer, koji je u septembru 2023. godine objavila crnogorska organizacija za provjeru činjenica, Raskrinkavanje, pokazao je primjer zloupotrebe kredibiliteta ljekara, koji je trenutno radi kao direktor Doma zdravlja Podgorica, kao i nacionalnog javnog emitera, RTCG. Naime, ljudi koji stoje iza HiperTea-a (proizvoda za koji se tvrdi da pomaže u borbi protiv hipertenzije) su lansirali priču, tvrdeći da je objavljena na portalu RTCG, o navodnom hapšenju pomenutog doktora zbog toga što je „rekao istinu“ da je standardni lijek za hipertenziju neefikasan i da samo "HiperTea" može da pomogne u borbi protiv ovog problema. Drugi slični primjeri su predstavljeni u četvrtom poglavlju ove analize.
Chart 5: Sources vs authenticity
Autentična svjedočenja
Tim Debunk.org razgovarao je i sa jednom od bivših zaposlenih u kompaniji koja je nekoliko mjeseci bila operater kol centra.
Bivša radnica, čije ime je poznato timu Debunk.org-a, potvrdila je da firma posluje u regionu i da su zaposlenima date instrukcije da kupcima daju lažnu adresu navodnog sjedišta firme u Zagrebu kako klijenti ne bi mogli da im uđu u trag jer je njen zadatak bio da zove potencijalne kupce u Hrvatskoj. Takođe, sagovornica kaže da su zaposleni među sobom govorili ruski i da im je rečeno da je sjedište kompanije u Gruziji, iako to naš izvor ne može sa potpunom sigurnošću da potvrdi.
Takođe, nekoliko drugih svjedočanstava do kojih je tim Debunk.org-a došao priča drugačiju priču od one koja se može vidjeti na zvaničnim reklamnim kanalima. Desetine komentara na jedan od sponzorisanih postova za gel Nautubone, koji su ostali neskriveni ili nisu izbrisani, tvrde da je proizvod „neefikasan“, „laž“, „prevara“ itd. Sporna je i tvrdnja da jedno pakovanje dobijate gratis, jer jedan od komentatora tvrdi da je „laž da jedan daju besplatno uz taj morate naručiti još tri, nemojte naručivati“.
Slična svjedočenja su podijelili i ljudi koji su isprobali druge proizvode koje reklamiraju - korisnici društvenih mreža su tvrdili da je riječ o prevari i da su proizvodi neefikasni.
Zaključci i preporuke
U mjesecima kada je urađena ova analiza pojavilo se nekoliko „novih“ proizvoda u ovoj mreži, dok se čini da se dio „starih“ proizvoda ponovo pojavio pod novim nazivima i redizajniranim pakovanjima. Iako nisu bili dio ove analize, oni su dio iste reklamne/ prodajne infrastrukture. Tempo kojim se pojavljuju novi proizvodi pokazuje da nas poznavalje naziva neće učiniti otpornim na prevaru. Čini se da je analizirana mreža samo fragment mnogo veće mreže internet stranica i naloga na društvenim mrežama koji varaju ljude širom Evrope da kupuju njihove proizvode nepotvrđene efikasnosti.
Osoba ili grupa koja stoji iza ovoga već godinama uspješno vodi svoj prekogranični posao izbjegavajući bilo kakve posljedice. Nije zanemarljiv ni prihod koji su kompanije vezane za ove proizvode ostvaruju samo u regionu Balkana - prema dostupnim podacima iznosile su nekoliko miliona evra u poslednjih nekoliko godina. Nekoliko izvještaja nezavisnih fact-checking organizacija u posljednjih nekoliko godina nije privuklo pažnju nadležnih u zemljama Balkana, iako su izvještaji o televizijskim voditeljima ili krađi identiteta lekara u reklamama dospjeli u medije.
Tema ove analize je isključivo ono što su objavljivale internet stranice i nalozi na društvenim mrežama. Tim Debunk.org nije analizirao sadržaj proizvoda niti je dokazao niti pokušavao da dokaže da su (ne)efikasni ili (ne)štetni. Bivša zaposlena firme koja se bavi prodajom proizvoda rekla nam je da proizvodi nisu opasni, ali ni čudotvorni ljekovi, već više vrsta placeba- to je ono što su im rekli nadređeni.
Osim mreže naloga na društvenim mrežama i internet stranica, konstruisana je složena struktura istinitih i lažnih, kao i tvrdnji koje su mješavina oboje. Internet stranice kompanije Limited Charm i njene „majke“ kompanije Monetize Ad ne obećavaju izlječenja neizlječivih stanja i oboljenja. Navodne nezavisne recenzije, iako po mnogim osnovama lažne, takođe rijetko daju obećanja koja prevazilaze dostignuća savremene medicine: ove „recenzije“, iako jednoglasno hvale proizvode kao veoma efikasne, nikada ne pominju stvarnog proizvođača. One pokušavaju da zadrže neutralan stil ili barem percepciju o svojoj neutralnosti, ali je i u njima identifikovano nekoliko uobičajenih retoričkih taktika koje se (zlo)upotrebljavaju za dezinformisanje – izmišljena statistika bez izvora, izmišljena svjedočenja, izmišljeni novinari itd.
Proksi reklamne stranice su pak zona u kojoj se snovi ostvaruju. Tu proizvođači i distributeri obećavaju rješenje za sva zdravstvena stanja koja su uporna, zahtevaju dosta discipline i odlučnosti da se drže pod kontrolom i obično značajno utiču na kvalitet života, ali nisu smrtonosne bolesti. Svi njihovi proizvodi rješavaju probleme kao su psorijaza, dijabetes, artroza, proširene vene i problemi zdravlja očiju koji se ne mogu riješiti bez operacije, i to brzinom bez presedana u poređenju sa drugim proizvodima. Osim obećavajućih rezultata za koje medicina još nije čula, oni koriste lažne slike, imena, doktore, naučnike, svedočanstva, sertifikate, intervjue i veb stranice da potvrde svoje tvrdnje.
Google algoritam takođe nije uspio da prepozna neke tekstove koji su u velikoj meri optimizovani za pretraživače. Navodne nezavisne recenzije su pune SEO fraza „neprirodnih“ i pogrešno postavljenih u tekstu, kao što je „NAZIV PROIZVODA + prevara“, ali se sve one postavljaju kao rezultati prve stranice u Google pretrazi. Fejsbuk algoritam takođe nije uspeo da prepozna da je ova mreža grupa i stranica rezultat neautentičnog ponašanja.
● Izbjegavajte da odajete svoje kontakte ili navedite što je moguće manje ličnih podataka i uvjerite se da imate način da kontaktirate prodavca proizvoda.
Ova analiza je pokazala da je spremnost kupaca da ostave svoj broj telefona nepoznatom subjektu od suštinskog značaja za ovaj poslovni model. Izbjegavanje davanja kontakata kada je to moguće i budite veoma oprezni da li je komunikacija dvosmjerna ili ne, odnosno da li imate odgovarajući način da kontaktirate prodavca proizvoda u slučaju potrebe?
● Naučite sve što možete o proizvodu koji kupujete, a posebno o proizvođaču i distributeru.
Ako imate problema da pronađete podatke o proizvođaču i distributeru, to obično nije dobar znak. Nijedna kompanija nema interes da ostane nepoznata ako proizvodi nešto što je dobro, efikasno i, kako reklame tvrde, čak revolucionarno u lečenju nekih stanja.
● „Izguglajte“ sve, a zatim još jednom „izguglajte“ sve.
Prevarne prakse, u kombinaciji sa optimizacijom pretraživača (SEO), mogu čak stvoriti veo autentičnosti. Entitet koji upravlja mrežom analiziran u ovom istraživanju uspjeo je da napravi otprilike desetak tekstova za svaki proizvod, koji se pojavljuju na prvoj stranici rezultata Google pretrage i navodno pružaju neutralne kritike i autentična svjedočenja. Sve se to pokazalo lažnim.
A nakon što provjerite, provjerite opet rezultate koje ste dobili. Potražite pomenute ljekare, stručnjake i naučnike i provjerite njihove navodne sertifikate, organizacije ili institute koji su razvili proizvod.
● Obrnuta pretraga slika
Pored lažnih naučnika, doktora medicine i lažnih svjedočenja, obično se koriste i lažne (ukradene ili „stok“) fotografije. Obavezno pretražite slike i potražite izvor. Tako su analitičari Debunk.org pronašli nekoliko proksi oglasnih stranica koje su koristile istu fotografiju sa različitim imenom ili naslovom, u zavisnosti od toga koja je zemlja njihova ciljna publika.
● Kliknite na svaki segment stranice.
Veb stranice sa sumnjivim sadržajem često oponašaju autentične medije. Iako njihova zaglavlja mogu izgledati stvarno, obično nisu, što znači da, ako kliknete na druge segmente stranice, oni jednostavno neće raditi niti će vas preusmjeriti bilo gdje.
● Provjerite sve hiperveze u tekstu.
Sajtovi sa lažnim recenzijama i svjedočenjima imaju tendenciju da dodaju linkove u tekstovima. Ovo daje percepciju autentičnosti. Međutim, u ovoj analizi naišli smo na nekoliko slučajeva kada tekst samo oponaša link, gdje je dio označen plavom bojom i podvučen, dok većina ovih linkova zapravo preusmjerava samo na druge djelove sadržaja na istoj veb stranici.
● Budite oprezni sa „autentičnim svjedočanstvima“.
Komentari se lako moderiraju, odnosno brišu. Prvo, budite svjesni gdje tačno čitate komentare. Ako je to sajt proizvođača, malo je vjerovatno da ćete naći negativne komentare. U ovoj analizi smo identifikovali više veb-sajtova sa desetinama lažnih svjedočenja – ne samo na stranicama za prodaju i oglašavanje, već i na nekim stranicama koje se takođe predstavljaju kao časopisi o zdravlju i ljepoti.
Ovaj projekat je finansirala Savezna Vlada Njemačke.